Ami-nia viajen ne’e parese ami tama iha mundu imajináriu ida, hanesan mehi ida. Ami sa’e foho, tun foho maski tahu de’it nakonu iha estrada ba Suku
Molop iha subdistritu Bobonaro. Ami hateke ba sorisorin haree rai maran de’it, mota luan mós maran hotu. Foho-lolon sira la matak ona tanba agora daudaun ita tama ona ba tempu bailoro.
Ami hakbesik an Aldeia Siligata iha suku Molop, paizajen komesa muda.
Buat ne’ebé ami nota kedas maka uma boot ida kór-matak. Ami hateke primeira vés ba iha ne’ebá, ami sente laran-kraik atu haree uma ida-ne’e ne’ebé boot no forte, ne’ebé kontraste ho uma du’ut no uma simples sira seluk ne’ebé ami haree tiha iha dalan ba iha ne’ebá. Tuirmai ami haree aldeia nia rate ne’ebé nakonu ho azuleju kór nurak. Labarik halimar iha ne’ebá, bibi no fahi mós iha ne’ebá hotu.
Ami to’o ba iha ne’ebá mak ami haree ema la’o bá, la’o mai, lapara. Grupu
ida kompostu husi mane, feto no labarik serbisu hamutuk ho laran badinas. Dala ruma ita hanoin katak ema halibur malu de’it hodi komemora buat ruma espesiál hanesan kazamentu ka hakoi-mate. Ami hakfodak atu haree sira hotu serbisu hamutuk hodi harii uma!
Membrus Komunidade simu ami ho laran-haksolok. Iha momentu ne’ebá,
ami halo esforsu maka’as atu komprende oinsá Molop no ninia populasaun halo serbisu hamutuk no partisipasaun komunidade tomak nian sai baze ba sira-nia.
Ami ko’alia ho Xefe Aldeia, eis-Xefe Aldeia no membrus komunidade sira seluk ne’ebé esplika katak aldeia iha ne’ebá sei pratika hela ‘Gotong
Royong’. ‘Gotong Royong’ hanesan “serbisu komunitáriu” ho lia-indonéziu.
Prátika tradisionál ne’e mosu kedas molok Indonézia okupa Timór. Tradisaun ne’e transmite husi jerasaun ba jerasaun hodi fó benefísiu ba komunidade tomak. Aldeia ne’e konsege ona harii uma 200 liuhusi prátika hirak-ne’e.
Molop kompostu husi uma-kain 380. Wainhira atu harii uma privadu ka uma lulik ida, ema na’in-40 to’o 50 mak envolve iha konstrusaun. Tuir loloos, mane mak halo serbisu ne’ebé todan liu no feto sira responsabiliza ba foti semente, bee, te’in ba komunidade nst. Mane sira-ne’ebé hala’o serbisu nu’udar badain fatuk no sira-nia ajudantes la hetan treinamentu formál. Sira dehan sira aprende liuhusi observa badain fatuk sira wainhira sira bá Dili. Maioria badain ai pertense ba Uma Lulik ida. Komunidade hili badain ai ida hodi halo serbisu nu’udar voluntáriu.
Gotong Royong’ hala’o de’it iha tempu bailoro, tanba bainhira tempu udan mota sempre sa’e no kondisaun estrada aat hamenus asesu ba aldeia ida-ne’e.
Komunidade sira uza sistema hirak-ne’e hodi harii Uma Lulik no uma privadu. ‘Gotong Royong’ nakfahe ba nivel rua. Primeiru nivel inklui kondisaun finanseira, númeru membru uma-kain nian (maun-alin, banin, feto-foun/mane-foun, membru família sira seluk, oan) ne’ebé mak kontribui ho osan ba projetu.
Segundu nivel maka membrus komunidade nia kontribuisaun serbisu no
tulun diretu no indiretu sira seluk. Porezemplu: tula fatuk, ai, rai-henek, te’in ba komunidade nst. Komunidade kontribui mós ho ai-fuan, modo, naan, batar nst. hodi fó han ba membru sira-ne’ebé serbisu hela.
Preparasaun hodi hahú harii Uma Lulik ka uma privadu lori tempu tinan
2 ka 3 hodi tau osan hamutuk. Materiál hanesan semente, besi, pregu nst. mai husi Maliana. Produtu lokál ne’ebé sira uza mak hanesan fatuk, rai-henek no ai. Odamatan no janela mai husi Dili. Prosesu harii uma bele lori tempu fulan neen.
Komunidade sira iha Timor-Leste fó importánsia maka’as ba família no liafuan ne’e iha sentidu luan tebes. Ne’e akontese duni iha Molop. Komunidade moris hanesan família boot ida, ne’ebé ema hotu-hotu bele partisipa iha ema ida-idak nia vida.
Karakterístika ida-ne’ebé ita bele observa kedas mak lideransa ne’ebé
forte. Xefe Aldeia uluk nian no ida foun iha vizaun maka’as hodi halo Molop sai fali hanesan rain Singapura iha tinan 20 oin mai. Komunidade ne’e la depende ba tulun husi Estadu. Eis-Xefe Aldeia sita Prezidente Kennedy nia diskursu: “keta husu saida mak ó-nia rain bele halo ba ó, maibé husu de’it saida mak ó bele halo ba ó-nia rain”. Buat ne’ebé ita bele observa iha aldeia ida-ne’e katak komunidade ne’e asimila ona buat balun hanesan vizaun maka’as no lideransa ne’ebé forte, partisipasaun husi komunidade, inisiativa no serbisu maka’as.
Tuir komunidade nia planu katak sira sei husu Estadu nia tulun kuandu
presiza duni, maibé uluk sei esforsa an maka’as, sei buka meius atu rezolve mesak.
Komunidade ne’e sempre enfrenta dezafius lubuk ida molok hahú
konstrusaun. Kondisaun estrada nian aat, no aluga karreta selu $250. Kuandu komunidade hakarak lori sira-nia animál ka produtu agrikultura nian ba fa’an, sira tenke la’o dook. Ida-ne’e la viavel, tanba bele hasa’e kustus no komunidade bele lakon osan.
Governu fó kontratu ba kontratór sira hodi harii ka reabilita edifísiu públiku sira hanesan eskola, klínika, nst. Kontratór sira maka rekruta membrus aldeia sira-ne’ebé besik. Dezde ke sira introdús sistema ida-ne’e, fó osan ba projetu ida-ne’ebé komunidade nian, konsidera katak ida-ne’e bele fó impaktu negativu ba iha “Gotong Royong”. Membrus komunidade balun agora daudaun hakarak simu osan kada vés sira partisipa iha konstrusaun komunitáriu.
Maski lider sira no komunidade nia vizaun di’ak tebes, karik aban-bainrua troka lideransa, ne’e bele sai ameasa boot tanba bele halakon tradisaun ne’e se karik Xefe Aldeia oin mai la fahe vizaun ida-ne’e.
Hafoin ami hato’o tiha votus susesu ba sira, molok ami fila husi ne’ebá,
komunidade fó han bosu mai ami. Ne’e surpreza ida duni atu haree aldeia ida-ne’e nakonu ho integridade, unidade, vizaun no planeamentu, la hanesan aldeia sira seluk. Durante viajen ami-nia neon nakonu ho hanoin oioin no ami sente bosu maski hahán simples maibé furak tebes. Nune’e, ami haluha tiha katak kondisaun estrada la favoravel, tanba ami sente laran-haksolok hodi haree simplisidade ne’e.